AMERIČKA KNJIŽNICA
Hrvatsko-američko društvo od osnutka 1991. godine kroz razne programe (npr. anglo-američka igraonica koja je prerasla u dječji vrtić, klub za mlade, debatni klub) ulaže naročito u djecu i mlade članove, razvijajući svijest o dostojanstvu čovjeka, o pravu čovjeka na život, slobodu,znanje, sigurnost.Godine 2001. otvorili smo javnu knjižnicu i čitaonicu.
Knjižnica trenutno ima preko 1500 naslova. Knjižnična građa, sva na engleskom jeziku, podijeljena je u 5 odjela s time da je Odjel za odrasle podijeljen na 28 kategorija.
Čitaonica je prostor druženja, razmjene mišljenja, razgovara. Na raspolaganju su razni američki časopisi (National Geographic, The New Yorker, Sciantific American, Time, U.S. News, Newsweek i dr.). U prostorijama knjižnice organiziramo predavanja na aktualne teme, prezentacije naših projekata, a planiramo održavanje dječjih radionica, kao i radionice za odrasle. Od 2002. godine aktivan je projekt “Aktualni četvrtak” – održavanje predavanja i debata četvrtkom, koji su otvoreni za javnost i putem kojih smo progovorili o nizu tema s područja globalizacije, održivog razvitka, ljudskih prava, medicine, informatike, astronomije, umjetnosi.
Projekti:
Ugledni hrvatski znanstvenici u Americi i svijetu
Osnovni ciljevi ovog projekta su upoznavanje domaće i svjetske znanstvene javnosti te domaće šire javnosti s znanstvenim djelom i životopisom hrvatskih znanstvenika, koji su stekli visoki međunarodni ugled radeći u Sjedinjenim američkim državama. Tu se ubrajaju i oni koji nisu trajno boravili u SAD, nego su tamo napravili svoj ključni korak prema vrhunskoj znanosti. Takvi su npr. znanstvenici Miroslav Radman, Eduard Prugovečki. Vlasta Bonačić-Koutecky, Davor Solter, Krešimir Krnjević, Ivo Derado, Zvonimir Janko, Stjepan Marčelja i drugi. Svi su ovi znanstvenici rođeni, odgojeni i obrazovani u Hrvatskoj, ili u hrvatskim sredinama negdje drugdje. Odselivši se u inozemstvo sa sobom su ponijeli civilizacijske, kulturološke, povijesne, tradicijske, obrazovne i druge društvene odrednice ove sredine, koje su im omogućile da u novoj sredini dosegnu svoje znanstvene vrhunce. Stoga je njihova znanost, koja je američka, kanadska, njemačka ili francuska…također i hrvatska. To se ne vidi iz njihovih radova, jer oni su objavljeni pod nazivom institucija koje nisu hrvatske. Stoga je na nam da upoznamo svijet i s ovim dijelom vrhunske hrvatske znanosti i to trajno zapišemo.
Program se provodi od 1996. kada je organiziran prvi okrugli stol o hrvatskim znanstvenicima u dijaspori a 1997. je izdana prva knjiga ISTAKNUTI HRVATSKI ZNANSTVENICI U AMERICI, prvi dio, a 1999. drugi dio.
Izdane su još 3 knjige UGLEDNI HRVATSKI ZNANSTVENICI U SVIJETU, prvi do treći dio, a u listopadu 2008. biti će promovirana četvrta knjiga iz navedenog serijala. Ukupno je valoriziran znanstveni rad 61 znanstvenika.
Do sada je objavljeno šest knjiga pod naslovima Ugledni hrvatski znanstvenici u Americi i Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu s člancima o pedesetak uglednih znanstvenika. Neke od knjiga našle su se i u Library of Congress (Washington, D.C.), British Library (London), u knjižnicama Yale University, University of Stanford, University of Toronto, McGill University, University of California i drugdje, te u gotovo svim hrvatskim knjižnicama iz šireg područja prirodoslovlja. U ovom trenutku preostaje obraditi još desetak uglednih znanstvenika iz dijaspore, napisati članke o njima i objaviti ih u obliku posebne edicije (knjige). Prema dosadašnjim spoznajama za to je potrebno oko tri godine.