Violinist Stefan Milenkovich i Zagrebački solisti, istinski glazbeni alkemičari, ponovno zajednički nastupaju od 25. do 28. listopada u mini-turneji od tri koncerta u Zagrebu, Varaždinu i Opatiji. Stefan će svirati na Guadagninijevoj violini iz 1783. godine.

Povodom obilježavanja četvrt stoljeća postojanja Hrvatsko-američko društvo u suradnji s Hrvatskom glazbenom mladeži, Meritum komunikacijama i Art Hill-om organizira svečani koncertni triptih, tj. mini-turneju od tri koncerta, pod nazivom Izazovi života. Na koncertima u Zagrebu, Varaždinu i Opatiji nastupat će svjetski poznati violinist s američkom putovnicom Stefan Milenkovich zajedno s uglednim ansamblom Zagrebačkih solista. Koncertni triptih održat će se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske.

Violinist Stefan Milenkovich i Zagrebački solisti izvodit će zagrebačkoj, varaždinskoj i opatijskoj publici skladbe poznatih skladatelja

Na koncertima u Zagrebu, Varaždinu i Opatiji posjetitelji će imati priliku čuti izvedbu Malu simfoniju br. 10 u h-molu, Koncert za violinu u e-molu Felixa Mendelssohna, Carmen fantaziju, Pabla de Sarasatea i La Campanellu još jednog velikana glazbe Niccole Paganinija.

Dio prihoda od svih koncerata usmjeravaju mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi kroz provedbu Outward Bound programa iskustvenog učenja u prirodi čiji su ishodi integracija ljudskih vrijednosti poput ustrajnosti, zajedništva, suosjećanja te samopouzdanja potrebnog za samostalan život. Outward Bound program realizirat će se na području Like i Velebita u njihovom Centru Veliki Žitnik pokraj Gospića.

PARTNERI PROJEKTA: 
Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski
HNK Varaždin
Festival Opatija

Riječ violina posredstvom romanskih jezika dolazi iz srednjovjekovne latinske riječi vitula što označava žičano glazbalo. Violina je gudački instrument sa četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija. [izvor: www.steinwayandsonspiano]

Povijest violine

Violina je nastala u sjevernoj Italiji u ranom 16. stoljeću. Prvi graditelji violina vjerojatno su spojili elemente tri tada raširena glazbala: rebek koji je bio u uporabi od 10. stoljeća (nastao od arapskog glazbala zvanog rabab), renesansne gusle i lira da braccio. Jedan od najranijih detaljnih opisa tog glazbala, uključujući i njegovo ugađanje je Jambe de Ferov Epitome musical, objavljen u Lyonu 1556. Do tada se violina već bila počela širiti Europom. Najstariju dokumentiranu violinu sa četiri žice nalik modernoj, izgradio je 1555. godine Andrea Amati. Druge violine koje se spominju ranije imale su samo tri žice. Postala je omiljeno glazbalo među uličnim sviračima i plemstvom, što pokazuje i činjenica da je francuski kralj Karlo IX 1560. godine od Amatija naručio 24 violine. Iz toga kompleta je i najstarija očuvana violina poznata kao “Karlo IX”, proizvedena u Cremoni oko 1560. Violina “Mesija” ili “Le Messie” (poznata i kao “Salabue” koju je proizveo Antonio Stradivari 1716. nikada nije korištena i još uvijek je u neiskvarenom stanju. Danas se nalazi u muzeju Ashmolean u Oxfordu.

Najpoznatiji graditelji violina živjeli su između 16. i 18. stoljeća:

• Amati, talijanska obitelj graditelja violina: Andrea Amati (1500.-1577.), Antonio Amati (1540.-1607.), Hieronymus Amati I (1561.-1630.), Nicolo Amati (1596.-1684.), Hieronymus Amati II (1649.-1740.)

• Guarneri, talijanska obitelj graditelja violina: Andrea Guarneri (1626.-1698.), Pietro od Mantove (1655.-1720.), Giuseppe Guarneri (Joseph filius Andreae) (1666.-1739.), Pietro Guarneri (Mlečanin) (1695.-1762.) i Giuseppe (del Gesu) (1698.-1744.)

• Stradivari Antonio, talijanski graditelj violina i drugih gudačkih instrumenata (1644.-1737.) iz Cremone

• Gagliano, talijanska obitelj graditelja violina iz Napulja, najistaknutiji članovi su: Alessandro Gagliano (ak.~1700.-~1735.), Nicolo Gagliano I (ak.~1730-~1780) i Ferdinand Gagliano (ak.~1724.-~1795.)

• Stainer, Jakob, austrijski graditelj violina (1617 – 1683) iz Absama.

• Guadagnini  je talijanska obitelj graditelja gudaćih glazbala. Poznato je 16 članova u 8 naraštaja od XVII. do XX. stoljeća. Najznačajniji su članovi: Lorenzo I. (oko 1690.–1748.), radio u Cremoni, Piacenzi i Milanu, te Giovanni Battista Guadagnini  II., zvan »Cremonensis« (1711.–86.), Stradivarijev učenik, radio je s ocem u Piacenzi i Milanu te samostalno u Cremoni, Parmi i Torinu. Izradio je više od 200 violina, nekoliko viola i dvadesetak violončela, vrlo cijenjena glazbala najviše kvalitete od najfinijeg drveta sa specifičnim tamnim i sjajnim lakom. [izvor: www.enciklopedija.hr]